Pod pritiskom da se bave klimatskom katastrofom, političari i investitori cinično pokušavaju svoje eksploatatorske aktivnosti “ofarbati u zeleno”. A zapravo, kapitalizam ubija našu planetu. Tu destrukciju može zaustaviti samo socijalističko planiranje.
Niz događaja koji su uslijedili širenjem pandemije Kovid-19 razotkrili su suštinu globalnog kapitalističkog poretka: vlade kapitalističkih zemalja, čak i onih najrazvijenijih i “najnaprednijih” pokazale su nesposobnost da se nose sa zdravstvenom krizom. I ne samo to: predstavnici vladajuće klase u vladama i parlamentima nastoje prikriti svoju nevoljnost da donesu mjere koje odgovaraju situaciji, s obzirom na to da bi donošenje prikladih mjera moralo biti učinjeno na račun korporacija u konstantnoj trci za profitom. Umjesto toga, donesene mjere izuzetno su blage prema vlasnicima krupnog kapitala (a najčešće im idu na ruku) dok istovremeno pokazuju sve autoritarniji karakter prema radničkoj klasi. No, jedna od rijetkih zemalja koja predstavlja sjajan primjer požrtvovanosti, sposobnosti i solidarnosti u borbi protiv pandemije je svakako Kuba, zemlja u kojoj su ideje socijalizma najviše opstale.
Ovo je prevod članka koji je objavio Révolution (francuska sekcija Internacionalne marskističke tendencije), i predstavlja pregled Pariške komune: njen herojski uspon, tragični pad i lekcije za današnje revolucionare. O ovim grandioznim događajima ćemo detaljnije govoriti tokom objavljivanja Marksovog Građanskog rata u Francuskoj (The Civil War in France) u izdanju Wellred Books. O ovome događaju možete dodatno čitati ovdje i besplatno se registrovati ovdje.
Pariška komuna jedna je od najznačajnijih epizoda u istoriji francuske radničke klase. Između ustanka 18. marta i "Krvave nedjelje" krajem maja, Parizom su vladali demokratski organi radnika koji su pokušali reorganizovati društvo na potpuno novim osnovama - bez eksploatacije i ugnjetavanja. Lekcije ovih događaja su i danas jako važni.
Svjetska ekonomska kriza i njeno zaoštravanje posljednjih godina, učinili su očiglednim to da je kapitalizam postao kočničar napretka čovječanstva. Njegovom dekadencijom, na površinu su isplivale brojne kontradikcije u svim društvima zasnovanim na kapitalističkom načinu proizvodnje. Vjetar u leđa ovom procesu dala je i pandemija koronavirusa, koja je ogolila pravu prirodu sistema zasnovanog na profitnoj logici. Pandemija je bacila na ivicu egzistencije i mnoge pripadnike srednje klase, dok su oni najbogatiji zgrnuli enormno bogatstvo u ovako tragičnoj situaciji u kojoj se nalazi cjelokupno čovječanstvo. Polarizacija društva na dva suprostavljena i nepomirljiva tabora, kapitalističku i radničku klasu, dio je nezaobilaznog procesa prevazilaženja postojećih društvenih odnosa. Rezultati ovakvih "tektonskih pomjeranja" unutar društva dolaze na naplatu najbrojnijem društvenom sloju - radnicima.
Ravnogorstvo je moderan fenomen koji se pojavio početkom devedesetih godina. Nastao je u složnim okolnostima kraja Hladnog rata, u okviru kojih je vladajuća elita odustala od socijalističkog razvoja otvarajući time vrata ideološkim pripremama za rasturanje Jugoslavije. Iako se formalno pozivalo na četništvo u Drugom svjetskom ratu, ono bi ostalo marginalan fenomen da nije bilo potrebe srpske vladajuće elite da popuni ideološki vakuum nastao nakon otvorene kapitalističke restauracije i privatizacionog rata. Originalno četništvo iz Drugog svjetskog rata je složen i proturječan fenomen u kome su izraz našli različiti klasni interesi srpske buržoazije i djela srpske srednje klase.
