• 1 Zašto nam je potrebna komunistička internacionala
  • 2 Manifest Revolucionarne komunističke internacionale
  • 3 Femicid - smrtonosnost roda
  • 4 Osmi mart - dan revolucije
  • 5 Srbija: Četvrti vanredni izbori od dolaska Srpske napredne stranke na vlast
  • 6 Vještačka inteligencija: propast čovječanstva ili kapitalizma?
  • 7 Izrael-Palestina 1948.-1993: pola stoljeća revolucionarne borbe
  • 8 Palestina prije 1948: kako je imperijalizam stvorio Izrael
  • Zašto nam je potrebna komunistička internacionala

    U junu, Internacionalna marksistička tendencija će pokrenuti novu Revolucionarnu komunističku internacionalu, koja će hrabro nositi čist barjak komunizma na svim kontinentima. U ovom članku Alan Vuds objašnjava istorijsku važnost ovog koraka, prateći uspon i pad prethodnih Internacionala i pokazujući važnost RKI u borbi za komunizam danas. Prijavite se za našu osnivačku konferenciju već sad!

    Opširnije
  • Manifest Revolucionarne komunističke internacionale

    Manifest koji slijedi je od najveće važnosti za svjetski komunistički pokret. Pozivamo sve naše čitatelje da ga temeljito prouče i daju mu što širu cirkulaciju. Jednoglasno ga je odobrio Internacionalni sekretarijat IMT-a i predstavljat će temeljni dokument nove Revolucionarne komunističke internacionale, koja će biti pokrenuta u junu ove godine.

    Opširnije
  • Femicid - smrtonosnost roda

    Društvene okolnosti, a razumljivim slijedom i društvena misao su u naš svakodnevni govor uvele pojam femicida sa kojim se sada već skoro svakodnevno susrećemo. Femicid definišemo  kao zločin koji se ne bi desio da žrtva nije bila žena. Otkud femicid među nama, koji su njegovi uzroci i koji su adekvatni odgovori na njega su teška pitanja, a rješenja koja se za sada nude nisu dorasla situaciji. Apeli na postojeće institucije (MUP, socijalne službe) se pokazuju neadekvatni, što zbog nezainteresovanosti, nemara, nedostatka sredstava ili naslijeđenih rodnih stereoptipa, posebno u policijskim službama. Posljednji slučaj ubistva žene koji se dogodio u Tuzli je zločin koji je počionio upravo policijski službenik.

    Opširnije
  • Osmi mart - dan revolucije

    ‚‚Mi žene koje smo došle do spoznaje, da spas cijelog čovječanstva leži jedino u ideji komunizma, odlučno odbijamo od sebe niske podvale i izvrtanja buržoaskih stranaka, kao da ruski boljševizam, a prema tome i komunistički pokret ostalih zemalja teži za prostitucijom žena. S gnušanjem smo pročitale sramotni članak Novoga doba od 24. ožujka, kojim taj vladin listić gadnim izvrtanjem činjenica nastoji odvratiti svjesne majke, žene i djevojke od komunističkog pokreta.

    Opširnije
  • Srbija: Četvrti vanredni izbori od dolaska Srpske napredne stranke na vlast

    U nedelju 17. decembra, održali su se još jedni vanredni parlamentarni izbori u Srbiji. Od početka vladavine Srpske napredne stranke, samo jedni parlamentarni izbori izdržali su mandat od četiri godine (između 2016. i 2020.), dok su čak četiri parlamentarna izborna ciklusa bila vanredna. Ovi izbori su dosad bili ‚‚najvanredniji”, gde je međuizborni period trajao svega 20 meseci. Od parlamentarnih izbora 2012, u proseku smo imali izbore svakih 2 godine i 4 meseci. I od izbora do izbora, ništa se fundamentalno nije menjalo, svake izbore su pratile neregularnosti, nezadovljstvo glasača i pobeda Vučićeve partije sa standardnim rezultatom blizu polovine glasačkog tela. Ipak, iako ovi izbori nisu bili drugačiji, primetno je da su se neke stvari ipak promenile.

    Opširnije
  • Vještačka inteligencija: propast čovječanstva ili kapitalizma?

    Nedavna dešavanja u oblasti vještačke inteligencije (AI) izazvala su mješavinu straha i entuzijazma širom svijeta. U ovom članku Daniel Morli ispituje tvrdnju da je AI 'svjesna' ili 'nadljudska', izvlači stvarni potencijal ove tehnologije i objašnjava kako smo zapravo porobljeni mašinama u kapitalizmu.

    Vještačka inteligencija (AI) je bila predmet mnogih debata i nagađanja posljednjih godina, a mnogi ljudi tvrde da će uskoro postati svjesna i potencijalno čak i nadmašiti ljudsku inteligenciju. Međutim, kao komunisti, moramo pristupiti ovom pitanju iz materijalističke perspektive, ispitujući temeljne uzroke i uslove koji bi bili neophodni da bi se takav scenario dogodio.

    Opširnije
  • Izrael-Palestina 1948.-1993: pola stoljeća revolucionarne borbe

    U drugom dijelu naše serije o Izraelu i Palestini, Francesco Merli istražuje ratove, manevre i ustanke koji su karakterizirali desetljeća nakon stvaranja izraelske države i koji su palestinski narod ostavili potlačenim.

    Prije 75 godina, stotine tisuća Palestinaca raseljeno je sa svoje zemlje u Nakbi, što je bio brutalan čin neophodan za formiranje Izraela.

    Opširnije
  • Palestina prije 1948: kako je imperijalizam stvorio Izrael

    U prvom dijelu naše serije članaka o Izraelu i Palestini, Francesco Merli objašnjava mutne poslove i spletke imperijalističkih nacija, koje su utrle put podjeli Palestine i otvorile Pandorinu kutiju nasilja i degradacije.

    Opširnije
  • 1

V E S T I

  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 1

Saopštenja

  • 1

Solidarnost sa katalonskim aktivistima: zaustavite represiju!

Hapšenja su skandalozno izvršena bez sudskog naloga inicijativom obavještajne brigade španske policije. Uhapšeni su ispitivani o učešću u protestima, a kasnije su pušteni. Ovo znači da nije bilo razloga za hapšenja, osim zastrašivanja i prijetnji aktivistima za nezavisnost. Među uhapšenima su Daniel Kornelja, gradonačelnik CUP-a u Selri, Ignasi Sabater, gradonačelnik Vergeza, koje su pritvorili agenti španske policije. Njihovom advokatu, Benetu Saljeljasu, je zabranjen pristup klijentima "dok se nisu policiji obratili na španskom jeziku", i vidjeli su ih tek tri sata kasnije. Jedan od uhapšenih je novinar fotograf Karles Palasio kojeg su uhapsili neidentifikovani policajci, odvodeći ga neoznačenim automobilom. Palasiju su pokazane slike blokade AVE brzih vozova u kojem je on očigledno nosio oznaku "PRESS". Očigledno da je zločin i novinarsko izvještavanje sa mirnih protesta.

Juče je španska policija u Đironi bez naloga uhapsila 16 ljudi. Među uhapšenima su dva lokalna gradonačelnika antikapitalističke partije za nezavisnost CUP (Kandidatura narodnog jedinstva), novinar i nekoliko aktivista CDR (Komiteta za odbranu republike), ANC (Katalonski nacionalni parlament), La Forha (Omladinska organizacija za nezavisnost) i SEPC (Katalonska studentska unija).

Internacionalna marksistička tendencija se solidariše sa uhapšenima i njihovim organizacijama i izražava protest na novi slučaj represije i kriminalizacije španske države nad pokretom za katalonsku republiku. Pozivamo radničku klasu i lijeve organizacije širom svijeta da učine isto.
Hapšenja se događaju nekoliko dana prije početka suđenja katalonskim političkim vođama optuženim za pobunu prilikom organizovanja referenduma za nezavisnost 01. oktobra 2017.

Uhapšeni su optuženi za "javno uznemiravanje" tokom mirnih protesta 01. oktobra 2018., prve godišnjice referenduma za katalonsku nezavisnost, koji su kulminirali blokadom AVE brzih vozova u Đironi.

Policijsko zastrašivanje

377364e0eab14e7e82c91b75170c1269 w700 h500Hapšenja su skandalozno izvršena bez sudskog naloga inicijativom obavještajne brigade španske policije. Uhapšeni su ispitivani o učešću u protestima, a kasnije su pušteni. Ovo znači da nije bilo razloga za hapšenja, osim zastrašivanja i prijetnji aktivistima za nezavisnost.

Među uhapšenima su Daniel Kornelja, gradonačelnik CUP-a u Selri, Ignasi Sabater, gradonačelnik Vergeza, koje su pritvorili agenti španske policije. Njihovom advokatu, Benetu Saljeljasu, je zabranjen pristup klijentima "dok se nisu policiji obratili na španskom jeziku", i vidjeli su ih tek tri sata kasnije.
Jedan od uhapšenih je novinar fotograf Karles Palasio kojeg su uhapsili neidentifikovani policajci, odvodeći ga neoznačenim automobilom. Palasiju su pokazane slike blokade AVE brzih vozova u kojem je on očigledno nosio oznaku "PRESS". Očigledno da je zločin i novinarsko izvještavanje sa mirnih protesta.

Policija je takođe pokušala uhapsiti još jednog člana SEPC na univerzitetu u Đironi, ali su aktivisti uspjeli izbjeći hapšenje ulaskom u univerzitetske prostorije u koje policija ne može ući bez sudskog naloga ili dopuštenja rektora. Aktivisti su u univerzitetskim prostorijama ostali cijelu noć zaštićeni ostalim studentima i rektorom koji nije dopustio policiji da uđe na univerzitet.

Bijesni odgovor

Desetine ljudi su se okupile u Đironi ispred policijskih prostorija, a tokom večeri su protiv nove provokacije španske države stotine ljudi protestvovale u gradovima širom Katalonije.

Novi talas hapšenja je dio šire kampanje kriminalizacije pokreta za nezavisnost katalonske republike. U pokušaju da zaustavi republikanski pokret, uz visoke političke vođe u zatvoru, postoje i desetine malo poznatih aktivista koji su pritvoreni ili sudski progonjeni pod raznim optužbama (terorizam, pobunu, govor mržnje itd.). Španska država neće uspjeti.

Internacionalna marksistička tendencija, London, 17. januar 2019.

Tribine

Tribine na kojima su govorili članovi Crvenih

Mediji

Crveni u medijima.

Govori

Govori članova Crvenih.