Literatura

Principi komunizma

Često postavljana pitanja u vezi marksizma, napisana od strane Fridriha Engelsa 1847.

1. Šta je komunizam?

Komunizam je doktrina uslova oslobođenja proletarijata.

2. Šta je proletarijat?

Proletarijat je klasa u društvu koja živi isključivo od prodaje svog rada i ne prisvaja profit od bilo koje vrste kapitala; čija dobrobit i nesreća, čiji život i smrt, čija gola egzistencija zavisi od potražnje za radom - stoga, od promenljivog stanja biznisa, od odnosa ljute konkurencije. Proletarijat, ili klasa proletera je, u par reči, radnička klasa 19. veka.

Opširnije...

Testament Lava Trockog

Moj povišeni (i još uvek rastući) krvni pritisak vara moje bližnje u vezi mog stvarnog stanja. Aktivan sam i sposoban za rad, ali ishod je izvestan. Ovi redovi će biti objavljeni nakon moje smrti.

Ne osećam potrebu da i ovde opovrgavam glupe i zlonamerne klevete Staljina i njegovih agenata: Ne postoji ni jedna mrlja na mojoj revolucionarnoj časti. Nikada nisam ulazio, ni direktno, ni indirektno, u bilo kakve zakulisne dogovore ili čak pregovore sa neprijateljima radničke klase. Hiljade Staljinovih neprijatelja je palo kao žrtve sličnih lažnih optužbi. Nove revolucionarne generacije će rehabilitovati njihovu političku čast i obračunati se sa kremljinskim dželatima kako im i dolikuje.

Opširnije...

Napravimo mjesta za krilatog Erosa: pismo radničkoj omladini

Novo komunističko društvo gradi se na principima drugarstva i solidarnosti. Solidarnost nije samo svjesnost o zajedničkim interesima; ona takođe zavisi od intelektualnih i emotivnih veza koje povezuju pripadnike zajednice. Kako bi se izgradio društveni sistem zasnovan na solidarnosti i zajedništvu, važno je da su ljudi sposobni za ljubav i tople emocije. Proleterska ideologija pokušava da obrazuje i ohrabri svakog člana radničke klase da bude sposoban odgovoriti na nevolju i potrebe klase, na saosjećajno razumijevanje drugih i stvaranje svijesti o vezi pojedinca sa zajednicom. Ove "tople emocije" - osjećajnost, saosjećanje, odgovornost - proizilaze iz jednog izvora: oni su aspekti ljubavi, ne u uskom, seksualnom smislu već u širem značenju riječi. Ljubav je emocija koja ujedinjuje i posljedično ima organizujući karakter. Buržoazija je bila svjesna ovoga, i u pokušaju da stvori stabilnu porodicu, podigla je "bračnu ljubav" kao moralnu vrlinu; biti "dobar porodični čovjek" je u očima buržoazije bio važan i vrijedan kvalitet. Proletarijat bi takođe u obzir trebao uzeti psihološku i socijalnu ulogu ljubavi, i u širem smislu i u smislu veze među polovima, ne u jačanju porodično-bračnih veza već u razvoju zajedničke solidarnosti.

Opširnije...

Lenjin i Trocki: Za šta su se stvarno borili

Objavljujemo prevod brošure "Lenin and Trotsky - What they really stood for" koju su 1969. godine napisali Alan Vuds i Ted Grant, britanski trockisti i osnivači Internacionalne marksističke tendencije. Degeneracija komunističkih partija, kao posljedica birokratizacije prve radničke države, dovela je do potpunog iskrivljavanja Lenjinove teorije i njenog dogmatičnog i mehaničkog prilagođavanja potrebama birokratske klike. Dosljedna borba Trockog i Lijeve opozicije je ne samo bila fizički ugušena, već je i zatrpana gomilom laži i kleveta, koje je proizveo staljinistički aparat gušeći svaku kritiku i rušeći demokratske tradicije boljševika. Laži i iskrivljavanja teorije Trockog su onemogućile novim komunističkim kadrovima da se nakon smrti Staljina upoznaju sa stvarnom prirodom protuvrječnosti unutar SSSR-a i da izučavanju tih proturječnosti priđu naoružani pravom marksističkom analizom. Autori brošure pokazuju da su nakon Oktobarske revolucije Lenjin i Trocki stajali na istim teorijskim i političkim linijama, po svim najvažnijim pitanjima, kao što su borba protiv birokratije, permanentna revolucija i internacionalni karakter socijalizma.

Opširnije...

Uključi se i ti! Budi dio svjetske borbe za socijalizam!