Politika

Pobuna protiv izumiranja: pobuna protiv koga?

Tokom protekle godine svjedočili smo eksplozivnom rastu pokreta za zaštitu okoline. Kroz globalni klimatski štrajk i masovne demonstracije za očuvanje planete koje je pokrenula Greta Tunberg, čitava generacija je okusila političku akciju, razumjevši potrebu za dubokim promjenama s ciljem rješavanja problema uništavanja okoline. U takvom kontekstu je grupa Pobuna protiv izumiranja (XR) pokrenula mnoge. I mladi i stari su shvatili da situacija hitno zahtijeva drastična rješenja, te su stoga mnogi privučeni njihovim djelovanjem i pozivom na trenutnu akciju da bi se sačuvala planeta. Ipak, da li su njihove metode ono što je potrebno klimatskom pokretu? Za šta se zaista bori XR?

Opširnije...

Zašto se marksisti protive kontroli imigracije

Od početka krize 2008. godine, anti-imigrantske stranke i pokreti su dobili na snazi u Europi i SAD-u. Uspjeli su čak pridobiti jedan dio radničke klase za svoj program. To je dovelo do toga da se dio radničkog pokreta počeo prilagođavati tim idejama, pozivajući na strože granične kontrole, opravdavajući svoju poziciju Marxovim citatima. Kao što ćemo pokazati, takve kratkovidne politike nemaju nikakve veze s Marxom ni s tradicijom Prve, Druge ili Treće Internacionale.

 

Opširnije...

Poklič za pravdom u sistemu nepravde

Pokret Pravda za Davida nastao je kao spontani pokret građana na čelu sa roditeljima ubijenog banjolučkog studenta Davida Dragičevića. Nakon nestanka mladića u noći između 17. i 18. marta 2018. godine, njegovo tijelo je pronađeno 24. marta. Od prvih policijskih izvještaja i pres konferencija bilo je jasno da MUP RS ne govori istinu i pokušava neke stvari sakriti. MUP RS i režimski mediji su prvo objavili da se radi o samoubistvu i da je pokojni David bio narkoman i lopov. Ovakvo ponašanje će izazvati ogorčenje kod roditelja i djela javnosti i pretvoriće se u spontano okupljanje građana na Trgu Krajine od 26. marta. Od tog datuma svaki dan se održavaju skupovi pod nazivom Pravda za Davida – Stop nerazjašnjenim ubistvima u Banjoj Luci. Skupovi će privući veći broj građana različitih socijalnih i starosnih kategorija, od penzionera, radnika, sitne buržoazije, studenata i omladine. Iako je okidač za proteste građana bila smrt Davida Dragičevića, pokret je od samog početka ukazao na niz nerazjašnjenih ubistava, počevši od mafijaških likvidacija i saobraćajnih nesreća u kojima su učestvovali tajkuni i političari, a nikad niko nije odgovarao. Takođe, pokret je na površinu izvukao nezadovoljstvo i ljutnju običnog naroda na dugogodišnju nepravdu, korupciju, nerad sudstva, siromaštvo i bijedu.

Opširnije...

Promjena režima - bezizlazna situacija u Makedoniji

Početkom maja Sjeverna Makedonija dobiće novog predsjednika. Predsjednička predizborna kampanja u Makedoniji na kojoj nema suštinske debate prikazuje cijeli palanački karakter vladajuće elite. Jedina tema za raspravu je promjena imena države u kojoj jedna strana, vladajuća SDSM, kaže kako nije bilo alternative i moralo se pronaći kompromisno ime u cilju ulaska u NATO i EU. SDSM je predložila Steva Pendarevskog kao svog kandidata, ali insistira da je on kompromisni kandidat svih političkih partija u vladajućoj koalicii. Pendarevski je već bio kandidat za predsjednika prošlim izborima i izgubio je od predsjednika Ivanova sa osvojenih 400 hiljada naspram 530 hiljada. Izlaznost je bila 54 posto. Na te izbore, vrijedi napomenuti, da je DUI, glavna albanska stranka i koalicioni partner VMRO-a bojkotirala izbore i nije podržala Ivanova. Kao i da je Pendarovski bio savjetnik Borisa Trajkovskog, predsjednika Makedonije za vrijeme oružanog sukoba 2001. Trajkovski, član VMRO’DPMNEa, je nastradao u avionskoj nesreći u BiH, ali Pendarovski je imao tu sreću pa nije uzeo taj tragični let. Druga strana, opozicijska VMRO-DPMNE uzela je profesoricu Ustavnog prava, Gordanu Siljanovsku, da predstavlja pravnu odbranu u slučaju promjene imena. Siljanovska je liberal, pristalica “odbrane međunarodnog prava”, učesnik u vladi SDSM-a 1990-tih, uvijek bila na sigurnoj distanci od studentske i profesorske pobune, mediji su od nje izgradili figuru neutralnog i odmjerenog stručnjaka za pravo, ali i fer plej igraša i poštovanje zakona ma koliko ti zakoni bili apsurdni.

Opširnije...

Marksizam i intersekcionalnost

Inspirišući pokreti kao što su Idle No More, Black Lives Matter, demonstracije širom svijeta povodom Internacionalnog dana radnih žena, elementi Anti-Tramp pokreta su samo neki od primjera želje među radnicima i omladinom da se bore protiv ugnjetavanja i diskriminacije. Preovladavajuće perspektive mnogih ovih pokreta, čije je vodstvo pod uticajem akademske ljevice, je intersekcionalnost. Zato nije iznenađujuće da jedan sloj mladih ljudi i studenata koje su ovi pokreti politizovali posmatraju ugnjetavanje kroz intersekcionalnost. Ali šta intersekcionalnost znači, da li je korisna za borbu protiv ugnjetavanja, i da li je kompatibilna sa marksizmom?

Opširnije...

Uključi se i ti! Budi dio svjetske borbe za socijalizam!