Politika

Prvi maj i radnički internacionalizam

Jedinstvena odlika Prvog maja je ta da je to možda jedina godišnjica koja se obeležava širom sveta. Ona seče kroz predrasude vezane za rasu, boju kože, religiju, nacionalnost, etničku ili kastinsku pripadnost. Zbog toga je prava poruka Prvog maja poruka proleterskog internacionalizma. To je takođe reafirmacija poziva na jedinstvo na klasnoj osnovi protiv sistema izrabljivanja i pljačke. Konačna pobeda u ovoj borbi jedino može biti postignuta svrgavanjem kapitalizma u socijalističkoj revoluciji...prvi-majUspešan socijalistički ustanak u jednoj zemlji bi oslobodio revolucionarni talas koji ovaj zastareli sistem i njegove gazde ne bi mogle da zaustave. Ovo je prava poruka nade za potlačene i suština marksističkog internacionalizma koju utelovljuje Prvi maj.

Opširnije...

Protestni letak "Crvene kritike" na protestu protiv privatizacije "Telekoma Srbija"

RADNIČKIM ORGANIZOVANJEM

PROTIV PRIVATIZACIJE TELEKOMA

Prelivanje društvene i državne svojine u privatne džepove traje još od raspada Jugoslavije. Zaustavljanje privatizacije Telekoma predstavlja možda poslednju šansu da stanemo na put pljački preduzeća koja su radni ljudi gradili decenijama. Sve političke partije u Srbiji, bilo da su trenutno na vlasti ili u opoziciji, aktivno su učestvovale u ovoj istorijskoj nepravdi i svojom politikom omogućavale bogaćenje uskog sloja tajkuna na leđima običnih ljudi. Ne dajmo da pokret protiv privatizacije Telekoma za predizbornu kampanju i sitne političke poene iskoriste isti oni koji tvrde da bi ga prodali “bolje i skuplje”. Preokret će se desiti jedino ako se sami organizujemo!

Opširnije...

„Bolonjski proces“: tržišna reforma sistema visokog obrazovanja u Srbiji

Pitanje tržišne reforme obrazovnog sistema je jedan od glavnih problema koje je sa sobom donela restauracija kapitalizma – „tranzicija“ - u bivšim državama takozvanog „realnog socijalizma“ - birokratizovanim radničkim državama Istočnog Bloka ili SFR Jugoslavije. 

Jedna od osnovnih osobina kapitalizma jeste činjenica da ne postoji sfera društvenog života koja može biti izuzeta od potreba tržišta i odnosa koji u tržišnoj privredi vladaju.

Budući da su kapitalistički odnosi društvenoekonomski odnosi, oni ne mogu biti bez svoje političke, odnosno ideološke pozadine. Povratak ideologija ekonomskog liberalizma, nacionalizma i građanskog individualizma kao dominantnih pogleda na prirodu čoveka, a samim tim i na prirodu ljudskog društva, podrazumevao je odbacivanje „kolektivističkih tekovina“, poput društvenog vlasništva nad sredstvima za proizvodnju, obaveze države da obezbeđuje radna mesta i stambeni prostor radnicima ili opšte dostupnosti javnih službi poput školstva i zdravstva.

Opširnije...

Studentski prekarijat: od sada po najboljim evropskim standardima

 

Prekarijat: termin koji označava izuzetno nepovoljan radni odnos po zaposlenog. Karakteristike prekarijata jesu slaba plata, nesigurno radno mesto, nemogućnost odbrane ili osvajanja bilo kakvih radnih prava i njihovo svođenje na status privilegije.rentanabsolvent

 

Moglo bi se pomisliti da ovo nije ništa novo u zemlji kao što je Srbija i da  bi bolja zakonska regulativa rešila problem. Zakoni se donose, ali prvenstveno da ozvaniče prekarijatski odnos radnik-poslodavac. Čitalac bi se možda i iznenadio pri saznanju da ovdašnji kapitalisti kao uzore za takav model uzimaju nikog drugog do kolege iz takozvanih „civilizovanih zemalja“ gde su „svi srećni i zadovoljni“. Ovaj članak će napraviti opšti pregled onoga što se servira studentima u evropskim zemljama poput Nemačke, Italije, Francuske, Španije i Grčke i onoga što studenti u Srbiji mogu da očekuju od skorašnjeg porasta u promociji „praksi“ kao stručnog usavršavanja.

Opširnije...

Egipatska revolucija odzvanja arapskim svetom

jan_30-ramy_raoofPrenosimo članak druga Freda Vestona iz uredništva In Defense of Marxism, zvaničnog sajta Internacionalne marksističke tendencije. Neposredne posledice revolucija u Egiptu i Tunisu su već vidljive u ostatku arapskih zemalja. Međutim, događaji u arapskom svetu pokazuju nestabilnu prirodu kapitalizma u celini i njegovu nesposobnost da ponudi i najmanji boljitak čovečanstvu. Iskustva radnog naroda Tunisa, Egipta i zemalja u kojima će pobune tek uslediti vrlo lako mogu biti prozor ka budućnosti balkanskih zemalja, takođe pod vlašću represivnih pljačkaških režima, saveznika američkog i zapadnoevropskog imperijalizma.

Opširnije...

Uključi se i ti! Budi dio svjetske borbe za socijalizam!