Jutros (13. mart prim.prev.) su bankarske akcije naglo pale – ne samo u američkim i regionalnim bankama, već i širom svijeta – nakon kolapsa regionalnih američkih banaka, SVB Financial i Signature tokom vikenda. Šta je uzrokovalo njihov kolaps i postoje li šire implikacije?

Jedna od stvari koja je izazvala kolaps Banke Silicijumske doline (SVB) je kontinuirani rast kamatnih stopa. U periodu izuzetno niskih kamatnih stopa (politika usvojena zbog suočavanja sa recesijom 2008. godine), banke su se masovno zaduživale kroz kupovinu sigurnih državnih obveznica.

Za razliku od propalog kripto investitora, FTX-a, SVB se nije kockao novcem svojih štediša. Ulagao je novac na način koji bi prije 18 mjeseci izgledao kao vrhunac odgovornosti: američke državne obveznice. Ali kada su Federalne rezerve počele podizati kamatne stope, vrijednost obveznica je opala (pošto su se obveznice s većom kamatom sada mogle nabaviti na otvorenom tržištu).

SVB image own work

Istovremeno, SVB je bila banka specijalizovana za kreditiranje tehnoloških kompanija. Nedavno su imali kritičan period, što je dovelo do masovnih otpuštanja i povlačenja novca sa bankovnih računa, jer su gubici učinili da kompanije potroše rezerve. Osim toga, više kamatne stope otežale su pozajmljivanje novca i učinile ga manje atraktivnim.

Neke tehnološke kompanije počele su da povlače novac prošle godine, primoravajući banke poput SVB-a da nađu gotovinu za plaćanje prodajom obveznica, čija je cijena sada niža. To je navelo SVB da pokuša da prikupi kapital izdavanjem novih akcija, što je ukazalo na problem koji imaju.

To je pokrenulo masovno podizanje novca iz banke. Štediše, posebno oni koji imaju depozite iznad maksimalne federalne garancije od 250.000 dolara, zatražili su u četvrtak da podignu 42 milijarde dolara. Neosigurani dužnici predstavljaju veoma visok procenat u slučaju SVB-a, mnogo više nego što je to slučaj u „normalnoj“ banci. Bio je to kobni udarac.

U strahu od političkih posljedica, američka vlada je pokušala izbjeći pomoć, rekavši da neće ponuditi nikakve garancije iznad 250.000 dolara. Međutim, ovo je brzo dovelo do toga da štediše počnu povlačiti novac iz drugih malih banaka. Takođe je postalo jasno da bi ovo predstavljalo katastrofu za veliki dio tehnološke industrije u SAD-u, posebno za startape, koji ne bi mogli plaćati plate i račune sve dok su im računi zamrznuti i to bi iznudilo talas bankrota i otpuštanja. Navodno, četvrt miliona radnika zaposleno je u kompanijama koje su poslovale sa SVB-om.

Dakle, Federalne rezerve i vlada bili su primorani na panični zaokret kako bi obuzdali posljedice. Prije nego što su tržišta danas otvorena, Federalne rezerve su najavile da će u cijelosti pružiti garanciju štedišama (tj. uključujući one depozite iznad praga od 250.000 dolara), te da će to biti plaćeno naplatom od drugih banaka (tj. ne od strane poreskih obveznika).

To će bankama i tehnološkim kompanijama koje se suočavaju s problemima likvidnosti obezbijediti jeftinu gotovinu. Stoga se efektivno još jednom uključuju u kvantitativno ublažavanje (QE) i još jedan paket pomoći, čak i ako prisiljavaju dioničare da se problem svali na njih. Ironično, veliki dio tehnološkog sektora voli libertarijanske ideje slobodnog tržišta, a ovo je zaista paket spašavanja za taj sektor. Još jednom, kako je rekao Financial Times, oni efektivno provode “privatizaciju profita i socijalizaciju gubitaka”.

Britansku granu SVB-a izvukao je HSBC, koji je vrlo velikodušno platio 1 funtu za kupovinu cijele banke. I drugi investitori su se nadali da će moći da se umiješaju i zgrabe nagodbu u munjevito brzoj rasprodaji imovine SVB-a koja bi se dogodila da se Federalne rezerve nisu umiješale. Rukovodioci SVB-a su, naravno, iskoristili priliku da prodaju onoliko SVB akcija koliko su mogli početkom prošle sedmice a da budu sigurni da neće biti uhvaćeni. Bilo koja od kazni kojima je Bajden zaprijetio da će im izreći, po svoj prilici, bila bi manja od novca koji su uštedili od te prodaje.

Ipak, tokom vikenda, svako ko ima veliki bankovni depozit bilo gdje u svijetu počeće da brine o bezbjednosti svog novca. To je ozbiljan udar na povjerenje u bankarski sektor i povećava rizik od daljnjih bankarskih kriza.

U igri su i drugi, u mnogo većoj mjeri sistemski faktori. Kvantitativnim ublažavanjem ubacivale su se ogromne količine jeftinog novca u privredu, novca koji uglavnom nije našao produktivan put za ulaganje. Umjesto toga, pronašao je svoj put u svim vrstama špekulativnih ulaganja, uključujući, kako je rekao jedan analitičar Rabobanke, „rizične kapitaliste koji finansiraju Instagram filtere zbog kojih mačke izgledaju kao psi“. Ali i, naravno, nekretnine, što je poseban problem u Kini.

Nakon što su masovno proširili svoje programe QE i dali ogromne novčane pomoći tokom pandemije, jeftin novac se na kraju pojavio kao inflacija. Da bi ga kontrolisale, centralne banke su oštro preokrenule svoju politiku brzim povećanjem kamatnih stopa. Oni su pokušavali, i još uvijek pokušavaju da izazovu recesiju kako bi obuzdali inflaciju. Međutim, kako pokazuje ovaj slučaj, oni nisu baš spremni da se suoče s posljedicama.

 download jpg
 Izvor: Coolcaesar, Wikimedia Commons

Postoji istinski rizik da će ogromne količine duga akumuliranog širom svijeta u posljednjih 30-40 godina značiti da povećanje kamatnih stopa neće samo izazvati malu recesiju već punu depresiju. Strateg u Deutsche Bank citiran je u Financial Timesu koji kaže:

“U posljednjih nekoliko dana naučili smo dvije stvari. Prvo, da ovaj ciklus zaoštravanja monetarne politike funkcioniše sa zakašnjenjem, kao i svaki drugi. Drugo, da će ovaj ciklus pooštravanja sada biti pojačan zbog stresa u američkom bankarskom sistemu.”

Zaista. U nedjelju je banka pod nazivom Signature, koja se uvelike uključila u kriptovalute, bila prisiljena da se zatvori, a druge banke su pod pritiskom da pokažu da posluju zadovoljavajuće.

Još prošle sedmice, Fed je rekao da će na svom sljedećem sastanku podići kamatne stope za najmanje 0,25 procentnih poena, ali sada izgleda da se to neće dogoditi. Na jesen su insistirali da neće skrenuti sa puta snižavanja inflacije, i da se neće obazirati na posljedice. Sada, suočeni sa prvim ozbiljnim uticajem rasta njihovih stopa, čini se da su Federalne rezerve posustale. Ovo ne sluti dobro za njihovu sposobnost da kontrolišu inflaciju.

Istovremeno, inflacija je glavni faktor u oživljavanju industrijske borbe, na primjer u Britaniji, do nivoa neviđenog u 30 godina. Primjetno je da je Bajden rekao da poreski obveznici neće platiti spašavanje SVB-ovih štediša (uglavnom tehnoloških kompanija). Oni moraju uzeti u obzir gorući bijes protiv kapitalista i bankara koji je prisutan od spašavanja nakon 2008. godine.

Vladajuća klasa je uhvaćena između čekića i nakovnja. Šta god da urade je pogrešno. Čitava ravnoteža kapitalističkog sistema je poremećena, a svako rješenje do kojeg vladajuća klasa dođe samo stvara jednake ili veće probleme drugdje. Finansijska kriza nije uzrok kapitalističke krize, već njen simptom, a još toga slijedi u predstojećem periodu.

Tekst je objavljen 13. marta 2023.

Uključi se i ti! Budi dio svjetske borbe za socijalizam!