Filozofija

U odbranu teorije – neznanje nikome nije pomoglo

S ponosom ponovo objavljujemo veoma važan članak Alana Vudsa, za koji preporučujemo našim čitaocima da posebno obrate pažnju. Preko marxist.com, časopisa In Defense of Marxism i naše izdavačke kuće Wellred Books, IMT je vodio svestranu borbu za marksističku teoriju. Ali pritom smo se pozabavili ne samo pitanjima koja su očigledno povezana s radničkom borbom, već i drugim (naizgled) udaljenim od nje, od kozmologije preko kulture do klasne borbe u rimskoj antici. Neki takozvani 'marksisti' ismijavali su ovaj pristup, ali kako objašnjava Alan Vuds, njihovo ismijavanje je krajnje neumjesno.

Opširnije...

U odbranu teorije – neznanje nikome nije pomoglo

S ponosom ponovo objavljujemo veoma važan članak Alana Vudsa, za koji preporučujemo našim čitaocima da posebno obrate pažnju. Preko marxist.com, časopisa In Defense of Marxism i naše izdavačke kuće Wellred Books, IMT je vodio svestranu borbu za marksističku teoriju. Ali pritom smo se pozabavili ne samo pitanjima koja su očigledno povezana s radničkom borbom, već i drugim (naizgled) udaljenim od nje, od kozmologije preko kulture do klasne borbe u rimskoj antici. Neki takozvani 'marksisti' ismijavali su ovaj pristup, ali kako objašnjava Alan Vuds, njihovo ismijavanje je krajnje neumjesno.

Opširnije...

Marksizam protiv libertarijanizma

Branioci slobodnog tržišta gledaju na libertarijance kao što su Hajek i Mizes – i njihovu tvrdnju o „problemu ekonomske kalkulacije“ – kako bi napali socijalizam. Ali u stvari, marksisti su odavno odgovorili na ove reakcionarne argumente.

U burnom periodu ranog 20. vijeka, kapitalizam su potresali revolucionarni preokreti. U međuvremenu, ideje marksizma su napredovale u evropskom radničkom pokretu.

Kao odgovor, grupa intelektualaca sa sjedištem u Beču – poznata kao austrijska ekonomska škola – pokušala je da izvede teorijski napad na marksizam.

S jedne strane, osnivači ove škole pokušali su da „obore“ radnu teoriju vrijednosti, koja je ključna za Marksove teorije, izlažući umjesto nje sopstvenu „teoriju marginalne korisnosti“ vrijednosti.

S druge strane, kasniji članovi austrijske škole, uključujući zloglasne libertarijanske ličnosti kao što su Fridrih Hajek i Ludvig fon Mizes, pokušali su da „dokažu“ kako je socijalističko ekonomsko planiranje u principu nemoguće.

Opširnije...

Vještačka inteligencija: propast čovječanstva ili kapitalizma?

Nedavna dešavanja u oblasti vještačke inteligencije (AI) izazvala su mješavinu straha i entuzijazma širom svijeta. U ovom članku Daniel Morli ispituje tvrdnju da je AI 'svjesna' ili 'nadljudska', izvlači stvarni potencijal ove tehnologije i objašnjava kako smo zapravo porobljeni mašinama u kapitalizmu.

Vještačka inteligencija (AI) je bila predmet mnogih debata i nagađanja posljednjih godina, a mnogi ljudi tvrde da će uskoro postati svjesna i potencijalno čak i nadmašiti ljudsku inteligenciju. Međutim, kao komunisti, moramo pristupiti ovom pitanju iz materijalističke perspektive, ispitujući temeljne uzroke i uslove koji bi bili neophodni da bi se takav scenario dogodio.

Opširnije...

Marksizam protiv postmodernizma

Postmodernizam je amorfna filozofska škola mišljenja koja se istakla u poslijeratnom periodu (misli se na Drugi svjetski rat, prim. prev.) Počevši kao marginalni trend, prerastao je u jednu od dominantnih škola buržoaske filozofije, prožimajući veliki dio, ako ne i većinu današnje akademske zajednice. On utjelovljuje potpuni ćorsokak i pesimizam buržoaske filozofije usljed propadanja zastarjelog kapitalističkog društva.

Ovaj članak, prvi put objavljen u IMT-ovom teorijskom časopisu, 'U odbranu marksizma', prvi je u nizu članaka koji analiziraju različite aspekte postmodernizma iz marksističke perspektive.

Opširnije...

Uključi se i ti! Budi dio svjetske borbe za socijalizam!