Istorija

Špansko osvajanje Meksika: marksistička perspektiva

Ove godine se navršava 500 godina od zarobljavanja Kvatemoka (posljednjeg astečkog vladara) 13. avgusta 1521. od strane španskih osvajača, događaja koji je označio datum pada Meksika-Tenočtitlana. Ovaj pad je predstavljao veoma važnu fazu u procesu razvoja kapitalizma i njegovog svjetskog uspona do dominacije. To je bila jedna od polaznih tačaka kapitalističke globalizacije. Ona je predstavljala sukob između dva načina proizvodnje: kapitalizma u njegovoj ranoj fazi razvoja i načina proizvodnje srednjoameričkog svijeta, sa svojim osobenostima.

Opširnije...

Avganistanska Saur revolucija 1978: šta je postigla i kako je srušena

U svjetlu aktuelnih dešavanja u Avganistanu objavljujemo prevod članka koji je pisan na 40. godišnjicu zaboravljene Saur revolucije 1978. godine. Ova revolucija pokazala je da Avganistan nije uvijek bio bastion nazadnosti, kao što ga danas buržoaski mediji predstavljaju, te da su za njegovu današnju nazadnost odgovorni baš američki okupatori koji su upravo otišli, ali i sa osvrtom na greške staljinizma u vidu vojne intervencije koja nije bila dočekana otvorenih ruku od strane avganistanskog naroda. Radnim masama Avganistana i cijelog regiona ova revolucija je putokaz za društveni i ekonomski napredak, kao i mogućnost života bez islamskog fundamentalizma.

Opširnije...

Povratak revolucionarnog nasljeđa Roze Luksemburg

Kako bismo proslavili 150. rođendan Roze Luksemburg, objavljujemo dio uvoda Revolucionarne baštine Roze Luksemburg, nove knjige koja analizira život i ideje ove velike marksističke revolucionarke.


Roza Luksemburg je rođena 05. marta 1871. Slučajno je to bila ista godina kada su radnici Pariza ustali i osnovali Parišku komunu: prvi pokušaj radničke klase da preuzme vlast. Euforija koja je stvorila Komunu bila je kratkotrajna. Nakon par mjeseci vladajuća klasa je srušila Parišku revoluciju u kontrarevolucionarnom paklu krvi i metaka. U la semaine sanglante ("krvava sedmica") koja je uslijedila nakon uništenja, ubijeno je 30 000 radnika.

Opširnije...

Krah Vol strita i Velika depresija: Lekcije za današnjicu

Sa nadolaskom masovne nezaposlenosti, mnogi trenutnu krizu porede sa krizom Velike depresije tridesetih. Međutim, u oba slučaja krize nisu bile slučajne, nego proizvod nerešivih protivrečnosti kapitalizma.

Kapitalizam ulazi u ono što izgleda kao da bi mogla biti njegova najdublja kriza dosad. Iako je kovid-19 bio okidač, duboka recesija se spremala godinama unazad. Zbog komešanja na berzi, masovne nezaposlenosti i perspektivi svetske depresije, povlače se paralele sa Velikom depresijom tridesetih, iako možda čak ni to nije adekvatna paralela.

Opširnije...

Princip manjeg zla na italijanski način – i kako je to uništilo ljevicu

Fred Veston, urednik stranice marxist.com, objašnjava kako se italijanska ljevica početkom sedamdesetih godina spotakla na kamenju “principa manjeg zla”. S obzirom na prijevremeno glasanje na američkim izborima, i ogroman pritisak na ljevici da glasa za Bajdena kako bi se smijenio Tramp, mogu se naučiti vrijedne lekcije iz italijanskog iskustva.

Postoji ogroman pritisak na ljevicu u SAD da podrži Bajdena na predsjedničkim izborima. Čak se i bivši najtvrdokorniji socijalisti koji prije ne bi ni razmišljali o glasanju za demokrate, upinju da objasne “kako su stvari sada drugačije”. Naravno, razlika je u tome što se “sada suočavamo sa fašizmom” u obliku Trampa. Nikad ranije nije bilo ovoliko zbrke.

Opširnije...

Uključi se i ti! Budi dio svjetske borbe za socijalizam!