Preuzimanje Kredit Svisa (Credit Suisse - CS) od strane UBS[1] otkriva izuzetnu nestabilnost svetskog finansijskog tržišta. Ono održava trulost svetskog kapitalističkog sistema. Kao i uvek, dok se bankari kockaju, radničkoj klasi se naplaćuje račun.
Jutros (13. mart prim.prev.) su bankarske akcije naglo pale – ne samo u američkim i regionalnim bankama, već i širom svijeta – nakon kolapsa regionalnih američkih banaka, SVB Financial i Signature tokom vikenda. Šta je uzrokovalo njihov kolaps i postoje li šire implikacije?
Jedna od stvari koja je izazvala kolaps Banke Silicijumske doline (SVB) je kontinuirani rast kamatnih stopa. U periodu izuzetno niskih kamatnih stopa (politika usvojena zbog suočavanja sa recesijom 2008. godine), banke su se masovno zaduživale kroz kupovinu sigurnih državnih obveznica.
Svjetska ekonomija uzdrmana je turbulencijama, nošena olujom rata, pandemije i protekcionizma. Toksičan spoj inflacije i recesije nazire se kao realnost za kapitalizam. Ovo je gotovi recept za revolucionarne eksplozije diljem svijeta.
“Živimo u potpuno novoj eri”. (Henry Kissinger, 9. maja 2022)
Cijene dionica padaju već tjednima, budući da strah zahvaća tržišta kao reakcija na rat u Ukrajini, neobuzdanu inflaciju, lockdownove u Kini, te prijetnju nove recesije.
Burzovni indeks FTSE trenutno je u periodu svog najdužeg opadanja još od sredine 2008. kada je kriza rizičnih subprime kredita odvela do kolapsa Lehman Brothersa.
Ovakva nestabilna ljuljanja na svjetskim burzama refleksija su pesimizma koji obuzima vladajuću klasu. Prema riječima milijarderskog investitora Warrena Buffetta, “nismo predaleko od reprize 2008, ili nečega još goreg.”
Zajedno sa bankarima i kapitalistima, stanodavci se posebno preziru. Oni se smatraju pohlepnim špekulantima, vlasnicima koji maksimalno crpe stanarinu, koji u najranijoj prilici podižu kirije i kupe kajmak sa djela viška vrijednosti stvorene od strane radničke klase. Jasno je zašto prezir prema njima raste. Samo u Britaniji, stanarina i troškovi stanovanja čine pola – a nekad i više raspoloživog dohotka radnih ljudi, za koje je to postao nepodnošljiv teret, posebno za one koji žive u glavnom gradu.
Dok se Švedska na međunarodnom planu često prikazuje kao egalitarna – čak i „socijalistička“ zemlja – realnost pokazuje da je ona danas jedna od najneravnopravnijih zemalja na svijetu, kao što je i prikazano u nedavno objavljenoj knjizi „Švedska pohlepnih: kako je država blagostanja postala raj za super bogate“. Štaviše, nedavna izdaja Kurda nam govori da je švedska vladajuća klasa sačinjena od opakih imperijalista čija je briga za „ljudska prava“ čisto licemjerje.
Nedavno objavljena knjiga „Švedska pohlepnih: kako je država blagostanja postala raj za super bogate“, govori o tome kako je Švedska od jedne od najravnopravnijih zemalja na svijetu postala država sa većom nejednakošću u bogatstvu. nego Nigerija, Filipini, Haiti i Sjedinjene Američke Države.
